Ples koji čuva budućnost

U srcu svake košnice odvija se jedan od najneobičnijih prirodnih jezika — ples pčela.

U srcu svake košnice odvija se neverovatan prizor — ples pčela.
Kada radilica pronađe bogat izvor nektara, vraća se u košnicu i počinje da pleše u obliku osmice. Taj ples nije slučajan.
On precizno pokazuje pravac, udaljenost i kvalitet hrane.

Ugao plesa u odnosu na sunce pokazuje smer.
Brzina i dužina „njihanja“ otkrivaju udaljenost.
A energija pokreta govori koliko je izvor bogat.

Na taj način pčela prenosi poruku stotinama svojih sestara — bez reči, bez tehnologije, samo instinktom i matematikom prirode.
To je njihov sistem navigacije, savršen i delikatan poput sata. Ali ono što je još fascinantnije — naučnici su otkrili da do 30% pčela taj ples potpuno ignoriše.
One ne prate uputstva, već kreću same, u suprotnom pravcu, tragajući za nepoznatim livadama. Na prvi pogled deluje kao greška. Ali upravo zahvaljujući tim „buntovnicama“, košnica ne zavisi od jednog izvora.
One pronalaze nove prostore, nove mirise, nove cvetove — i time obezbeđuju opstanak čitave zajednice.

Vrlo je tanka ravnoteža između reda i radoznalosti, između sigurnog i nepoznatog.

Pčele koje slede ples — obezbeđuju hranu danas.
One koje ga ignorišu — obezbeđuju budućnost.

Da li ste znali da ...

12 pčela radi ceo svoj životni vek za jednu kašičicu meda.
Da bi nastao taj mali zalogaj, pčele moraju da posete oko 30.000 cvetova i prelete gotovo 1.300 kilometara.